Svaki roditelj svjedok je nevjerojatnoj sposobnosti svog djeteta da savlada određenu vještinu za koju je dijete zaključilo da ju treba nevjerojatno brzo, dok se igračka/znanje/potreba koje dijete ne prepozna kao nužno ili željeno vjerojatno nikada neće potpuno usvojiti.
Stariju djecu mi kao roditelji možemo “tjerati” na lekcije stranog jezika, no rezultat toga će uglavnom biti odrasla osoba s osnovnim i/ili polovičnim znanjem ukoliko unutar tog procesa dijete ne razvije želju za učenjem tog jezika. Mlađa djeca jaslićke i vrtićke dobi do sada su se smatrala premladima za aktivnosti na stranom jeziku. Ipak, zbog rezultata istraživanja dvojezičnost i ranog učenja stranog jezika upravo uvođenje drugog jezika u jaslićkoj i vrtićkoj dobi svakom godinom dobiva sve više na popularnosti. Benefiti koje dijete dobiva ranim uvođenjem stranog jezika kroz razvojne aktivnosti i igru su nužni za uspješnu odraslu dob budućnosti i mnogi roditelji žele iskoristiti taj potencijal.
Ipak, da bi se strani jezik uspješno savladao nužno je stvoriti upravo tu potrebu za jezikom, što zna biti poprilično “zeznuto” ukoliko živite uglavnom u istojezičnoj sredini s relativno niskim mogućnostima izloženosti drugom jeziku.
Dijete jaslićke i vrtićke dobi (tj. do početka formalnog obrazovanja) će strani jezik učiti na jednak način na koji uči i materinji jezik, na nesvjestan i prirodan način. Gledajući s jedne strane, takvo je učenje poprilicno jednostavno i bezbolno jer je nesvjesno i kroz igru. No s druge strane, ukoliko dijete nema potrebe koristiti taj jezik, dijete ga neće koristiti. Kako u istojezičnoj sredini zapravo ta potreba ne postoji, treba se umjetno stvoriti, tj. potaknuti.
Postoji nekoliko metoda za umjetno stvaranje te potrebe, ovisno o uzrastu djeteta.
1. Pjesmice i brojalice – na Internetu možete pronaći pregršt pjesmica i brojalica za novorođenčad i djecu jaslićke dobi prikladne za svakodnevne aktivnosti. Kako novorođenče i dijete jaslićke dobi dobiva dovoljno poticaja iz dominantnog materinjeg jezika, sve pjesmice možete “zamijeniti” pjesmicama na stranom jeziku. Uspavljujte dijete uspavankama na engleskom jeziku, pjevajte englesku pjesmicu dok perete zube, kuhate ručak, pripremate doručak i tako dalje. Na našu sreću, postoje pjesmice za koju god tematiku odaberete. Boje, životinje, brojevi, automobili, dijelovi tijela i tako dalje. S obzirom da ovaj uzrast obožava pjesmice i rimu, bilo bi šteta ne iskoristiti ovo “oružje”. Ono što dijete dobiva uvođenjem pjesmica na stranom jeziku je jako prirodan način upoznavanja sa izabranim jezikom. Ako se u ovoj dobi i ne odlučite na aktivnije učenje stranog jezika, dijete kasnije pokazuje manje stresa prilikom uvođenja formalnih lekcija.
2. Slikovnice i knjige ili slušanje priča na stranom jeziku – drugo moćno oružje u stvaranju dvojezičnog okruženja za vaše dijete su slikovnice, knjige i priče. Idealno bi bilo kada bi roditelj ili neka druga osoba čitala skupa s djetetom slikovnice i knjige, i pričala price. No, ukoliko se roditelj ne osjeća ugodno u toj ulozi, bolje ju je izbjegavati. I tu postoji rješenje, uvijek možete pustiti priču s, npr. engleskog radia, ili potraziti audio priče. Danas su gotovo sve najpopularnije bajke i priče dostupne u audio izdanju na nekoliko stranih jezika.
3. Crtići, dokumentarci i igrani filmovi prikladni dobi djeteta – ovaj medij, kao što već i sami znate, jedan je od najmoćnijih medija za vaše dijete. Kroz našu karijeru, nismo se susreli s djetetom (ili odraslom osobom) koja ne voli dobar crtić ili film. Stoga je najjednostavnije i najefektivnije uvesti pravilo gdje se crtići i filmovi gledaju samo na stranom jeziku. Vjerujte, ukoliko ovo pravilo uvedete odmah i ne odustajete, vaše dijete neće imati ništa protiv, naprotiv, nakon nekoliko mjeseci veselo će ponavljati rečenice i fraze najdražih junaka. Bilo bi dobro pričekati s uvođenjem ovog medija do druge ili treće godine djetetova života, ili potražiti crtiće prikladne za jaslićku dob. Također, ukoliko se napravi točan raspored gledanja crtića i televizije tipa utorkom navečer, ili svaki dan od 19 do 19:30 sati i tog rasporeda se pridržavate, u budućnosti se uglavnom izbjegne ovisnost o ovom mediju ili ispadi ljutnje ukoliko se količina smanji ili gledanje nije moguće.
4. Aplikacije i igrice – s obzirom na tehnološki naredak i ovaj alat možete pretvoriti u svog saveznika u kreiranju dvojezičnog okruženja. Danas na tržištu postoje mnoge zaista dobre aplikacije koje će potaknuti dijete da uči strani jezik u isto vrijeme razvijajući njegove kognitivne sposobnosti. Ipak, postoji nekoliko pravila kojih se dobro pridržavati. Aplikacije je generalno dobro uvesti u vrtićkoj ili, jos bolje, predškolskoj dobi. Savjet je izbjegavati ih u prvoj godini djetetova života i/ili jaslićkoj dobi. Ukoliko ih uvedete u pravom trenutku te postavite raspored korištenja aplikacija i igrica kojeg se pridržavate, one će postati vaš nezamjenjiv partner. Osnovnoškolci izrazito dobro reagiraju na učenje kroz aplikacije i igrice.
5. Radionice i aktivnosti na stranom jeziku – umjesto klasičnih tečajeva engleskog jezika, izaberite radionice i aktivnosti na stranom jeziku. Ovaj oblik uvođenja stranog jezika odgovara djeci svih uzrasta. Novorođenčad i djeca jaslićke dobi posebice će uzivati u razvojnim aktivnostima na stranom jeziku, kao i igri. Ono što je još bolje jest da danas možete pronaći radionicu na stranom jeziku za gotovo sve što vaše dijete zanima. Ukoliko dijete pokazuje interes za znanost, upišite ga na radionice i aktivnosti gdje se eksperimenti, rasprave i sudjelovanje u izgradnji robota, aplikacija i slično odvija na stranom jeziku. Ukoliko dijete uživa u slikanju, upišite ga na radionice slikarstva na stranom jeziku, i tako dalje. Bitno je uskladiti temu radionice s interesom djeteta kako bi se postigao maksimalan efekt. Također, preporuka je pronaći školu ili instituciju koja nudi radionice i aktivnosti na tjednoj ili mjesečnoj bazi kako bi se osigurao kontinuitet izloženosti stranom jeziku.
6. Vrtići i škole na stranom jeziku – nažalost, u Hrvatskoj postoji vrlo malen izbor vrtića i škola gdje se nastava odvija isključivo na stranom jeziku i uglavnom je potrebno izdvojiti dosta novaca za takvu vrstu obrazovanja. Ipak, i ovo je jedna iznimno efikasna metoda kreiranja dvojezičnog okruženja.
7. Tete čuvalice – osim vrtića i škole, postoji i mogućnost (donekle jeftinija) angažiranja tete čuvalice koja bi s djetetom pričala isključivo na odabranom stranom jeziku. Tete čuvalice su veliki plus kod djeteta jaslićke ili vrtićke dobi jer u toj dobi djeca imaju dodatnu motivaciju pricati isti jezik kao i osoba s kojom su se emotivno povezala. U slucaju starije djece, to može biti osoba koja će dolaziti kod njih, ili djeca kod nje i kroz igru “učiti” strani jezik. Opet, bitan je kontinuitet i obavljanje svakodnevnih aktivnosti na stranom jeziku kako bi se postigao maksimalan uspjeh.
8. Pronalazak prijatelja kojima je strani jezik prvi materinji jezik – ovo je još jedna moćna, no donekle “zeznuta” tehnika stvaranja dvojezičnog okruženja. Pokušajte pronaći djecu istog uzrasta kao i vaše te organizirati druženja na tjednoj ili mjesečnoj bazi. Ukoliko sve prođe kako se nadamo, djeca će postati prijatelji što će vašem djetetu biti veliki poticaj za savladavanjem jezika. Ukoliko je dijete starije potaknite pronalazak prijatelja iz neke druge države s kojim će se vaše dijete dopisivati na dogovorenom jeziku. Bilo bi dobro da taj prijatelj bude izvorni govornik jezika koje vaše dijete uči, no niti to nije nužno.
Za većinu ovih tehnika i metoda kreiranja dvojezičnog okruzenja ne treba puno financijskih ulaganja, već su najbitnija ustrajnost i kontinuitet. Ne očekujte rezultate preko noći, nakon prvog mjeseca ili prve godine. Kreiranje dvojezičnog okruženja je dugogodišnje “ulaganje” i treba napredovati i rasti kako i dijete napreduje. Ipak, nemojte se na početku “preplašiti” pa odustati jer jednom kad postavite temeljna pravila, ostalo ide “samo od sebe”.
Imate li vi neki super trik, metodu ili tehniku koju koristite za kreiranjem dvojezične metode kod vašeg djeteta?